Starenje i kognitivne poteškoće

Sa starenjem stanovništva, sve više se suočavamo i s problematikom slabljenja kognitivnih funkcija te posljedicama po starije osobe i njihovu djecu, koja se uz svoje obiteljske i poslovne obveze, staraju i o roditeljima.

Znaci blagog kognitivnog poremećaja mogu biti poteškoće s pamćenjem naziva, imena, sastanaka i važnih informacija, a kojih su osobe svjesne. Javljaju se i poteškoće s koncentracijom, praćenjem razgovora i zadataka. Osobe teže donose odluke i osjećaju se nesigurnije, a nekad automatske mentalne radnje zahtijevaju više napora i truda. Otežano rješavaju kompleksne zadatke i upravljaju financijama, te je moguća pojava apatije i potrebe za socijalnom izolacijom.

U slučaju oboljenja od demencije, dolazi do gubitka pamćenja, a posebno kratkotrajnog, koje se očituje u zaboravljanju nedavnih događaja i razgovora uz očuvana sjećanja iz prošlosti. Moguće je da osobe postaju nesigurne vezano uz vrijeme, mjesto ili vlastiti identitet, gube sposobnost prepoznavanja poznatih ljudi i često se izgube na njima poznatim mjestima. Teže pronalaze riječi i koriste duge pauze u govoru, imaju problema s računanjem i upravljanjem novcem, razdražljive su i povlače se iz društva. Moguće su i promjene u percepciji i halucinacije, kada vide ili čuju stvari koje nisu stvarne. Rani simptom može biti i gubitak smisla za humor ili neprimjerene reakcije na njega.

Kognitivni trening je nefarmakološka, znanstveno utemeljena intervencija, koja uključuje strukturirane vježbe usmjerene poboljšanju pažnje, pamćenja, radnog pamćenja i drugih kognitivnih funkcija. Široko se istražuje u kontekstu učinkovitosti u prevenciji i tretmanu osoba s blagim kognitivnim poremećajem ili demencijom.

Evaluacijska istraživanja kognitivnog treninga pokazuju poboljšanje u kognitivnim sposobnostima starijih osoba, transfer vježbe, odnosno poboljšanja sposobnosti koje nisu bile izravno predmet vježbe, te doprinos poboljšanju ili očuvanju kognitivnog statusa kod osoba s blagim kognitivnim poremećajem i različitim vrstama demencije.

Redovito sudjelovanje u kognitivnim treninzima može pomoći u prevenciji i usporavanju kognitivnog propadanja, poboljšanju inhibicije i radnog pamćenja, a kod osoba s demencijom ublažava simptome i poboljšava svakodnevno funkcioniranje. Kognitivni treninzi mogu pozitivno utjecati na psihološko stanje, motivaciju i osjećaj kontrole nad vlastitim životom, te jačati optimizam. Pri tome programi trebaju biti prilagođeni razini kognitivnih sposobnosti i potrebama korisnika, a koje se dijagnostički utvrđuju prije primjene samog treninga. Također se pokazuje da su multimodalni programi (koji uključuju i socijalnu interakciju ili vježbe pokreta) te oni koji uključuju metakognitivne strategije (upravljanje strategijama za izvršenje zadatka, provjeru razumijevanja, analizu zašto sam pogriješio i sl.) posebno učinkoviti.